Rwanda Forums Rwanda Today The Hopelessness in Rwanda today

1 voice
112 replies
  • Author
    Posts
  • #28066

    Adolphe Bagabo uzwi nka Kamichi yongeye kumvikana mu bihangano bishya

    Ni mu ndirimbo yitwa ‘Mbwira Numve’ yaririmbanye n’itsinda rya ‘The Benqs’ yasohotse kuri uyu wa 29 Kanama 2016. Kamichi, wagiye muri Amerika kuwa 15 Gicurasi 2014, avuga ko azagaruka, yari amaze imyaka igera kuri ibiri nta gihangano gishya asohora.

    Aganira n’Izubarirashe.rw, Rurangwa Gaston bita Mr. Skizzy, wamenyekanye mu itsinda rya Kigali Boyz (KGB), yavuze ko iyi ndirimbo Kamichi yayikoranye na The Benqs mbere gato y’uko ajya muri Amerika.

    Yagize ati “ntarahura nabo Kamichi yari yaratangiye gukorana nabo, aza kugenda batayirangije mpuye nabo twemeranya ko twakurikizaho iriya ndirimbo. Kamichi ajya kugenda yagiye nka mbere y’uko agendaho nk’icyumweru amaze kuririmba muri iriya ndirimbo”

    Skizzy avuga ko mu biganiro aheruka kugirana na Kamichi bamusabye ko yazahura na Cedru akamufata amashusho, bakazasohora videwo y’iyi ndirimbo.

    Ku bijyanye n’umuziki wa Kamichi, Skizzy avuga ko mu biganiro bagiranye, Kamichi yamubwiye ko agihugijwe n’amasomo n’ubuzima bwo muri Amerika, ariko ko agifite gahunda yo kuzongera kwigaragaza.

    Skizzy avuga ko Kamichi atuye kure y’abahanzi bagenzi be, ku buryo bikimubereye imbogamizi.

    Ibi ni nabyo The Ben aherutse gutangaza, avuga ko Kamichi imwe mu mpamvu asa n’utagikora umuziki ari uko ari kure cyane y’aho yumva yawukorera na bagenzi be barimo na Producer Lick Lick.

    Kamichi, azwi cyane mu ndirimbo nka Maritha yaririmbanye na Elion Victory, Zoubeda yaririmbanye na The Ben, Ako kantu, Aho Ruzingiye n’izindi.

    Yagiye muri Amerika amaze gusohora Album ebyiri zirimo Ubumuntu yo mu 2011, n’Umugabirwa yo mu 2012.

    #28068

    Abaraperi babiri ari bo, Jay Polly na Ama G The Black hashize igihe gito batandukanye n’uwari umujyanama (manager) uzwi nka Nkurikiyinka Bosco, itandukana ryabo ryateye urujijo bitewe n’uko batandukanye mu gihe bateguraga igitaramo cy’imbaturamugabo cyabaye mu mpera z’icyumweru.

    Aba bakaba baratandukanye nyuma y’umunsi umwe bagiranye ikiganiro n’itangazamakuru mu nama yabereye i Remera ho mu Mujyi wa Kigali.

    Ubwo umunyamakuru wa izubarirashe.rw yabazaga Jay Polly ibijyanye n’amasezerano afitanye na Bosco n’igihe bazamarana, uyu muraperi yasubije avuga ko bashobora no kuzasazana, ariko bitarenze kabiri bahise batandukana.

    Izi mpande zombi nta muntu wigeze yerura ngo atangaze icyatumye batandukana, ibyo byari kugira ngo babanze bategure igitaramo cyabo.

    Nyuma y’igitaramo Jay Polly yabwiye ikinyamakuru izubarirashe.rw uwari umujyanama (manager) wabo yabijeje ibitangaza ati “Hari ibintu byinshi yagiye atwizeza ku munota wa nyuma ntiyabikora, ariko turavuga ngo nk’abantu b’abagabo tugomba gusoza ibyo twatangiye.”

    Jay Polly yavuze ko nyuma y’ibyabaye bagiye kwikosora, ati “njyewe simbimushyiraho cyane kuko ni twebwe byarebaga muri rusange, ariko tugiye gukosora.”

    Nkurikiyinka Bosco, mu kiganiro n’ikinyamakuru izubarirashe.rw yavuze ko icyatumye atandukana n’aba baraperi byatewe n’uko nta gahunda bagira ati “usanga muhanye gahunda urugero nka saa mbiri umwe akahagera saa yine, undi akahagera saa cyenda ubwo se urumva abo bantu bazatuma mugera kuki?

    Ikindi cyatumye afata icyemezo cyo gutandukana n’aba bahanzi harimo kutitaba telefoni ati “ni gute uba uzi ko abantu bagukeneye ukavanaho telefoni icyumweru cyose kandi aribwo ukeneye.”

    #28070

    Umuryango w’Abanyarwanda baba muri Diaspora yo mu bihugu bya Norway, Finland, Danemark na Sweden bahuriye mu mujyi wa Stockholm bizihiza umunsi w’umuganura, kuri uyu wa 27 Kanama 2016.

    Ibi birori byasusurukijwe n’umuhanzi nyarwanda Teta Diana uzwi cyane mu ndirimbo nka ‘Canga ikarita’, ‘Velo’, ‘Umpe Akanya’, ‘Tanga agatego’, ‘Ndaje’.

    Babinyujije ku rubuga rwa twitter, aba banyarwanda; bo n’inshuti zabo, bagaragaje ko byari ibyishimo guhurira hamwe bakaganira, bagasangira basabana bishimira ibyo bagezeho, nk’uko bisanzwe bigenda mu muco nyarwanda.

    Habayeho umwanya wo kubyina imbyino gakondo, abagore bakenyeye, abagabo nabo bambaye imyitero. Abana bahawe amata, abakuru basangira ibyo kunywa n’amafunguro yiganjemo ayakunze gutekwa n’Abanyarwanda. Ni ibirori byari byanitabiriwe na Christine Nkulikiyinka, Ambasaderi w’u Rwanda muri Suwede, no muri ibi bihugu bindi bine bya Denmark, Finland, Iceland na Norway.

    Byaba ibiganiro n’imihango yindi yabaye byose byagarukaga ku muco gakondo.

    Teta, waririmbye zimwe mu ndirimbo ze nka ‘Birangwa’ yavuze ko byari ishema kuri we gutumirwa muri iki gitaramo gakondo, akaririmbira abanyarwanda baba muri ibi bihugu.

    Yagize ati “Stockholm abanyarwanda bo muri Diaspora nyarwanda n’inshuti z’u Rwanda muri Scandinavia mwakoze cyane kuri uyu mugoroba ntagereranywa.”

    Teta uherutse kwivana mu marushanwa ya Salax Awards bitewe n’akazi kenshi afite mu muziki, nk’uko yabitangaje, asigaye aba muri iki gihugu cya Suwede. Nta gihe bizwi azagarukira mu Rwanda.

    Uyu muhanzi arateganya kuzitabira amahugurwa y’umuziki azabera mu Mujyi wa San Francisco, muri California yerekeranye no kubungabunga amahoro, guteza imbere uburezi, uburenganzira bwa muntu ku rwego rw’Isi.

    #28072

    N’ubwo ababyeyi batabyitaho, guhindura umukozi bihungabanya umwana mu buryo bumwe cyangwa ubundi. Umukozi urera umwana uko yaba ameze kose n’impamvu yaba itumye agenda, asiga impinduka nini mu buzima bw’umwana.

    Urubuga rwa interineti rwatanze inama y’uburyo umubyeyi yabigenza kugira ngo gutandukana k’umwana n’umukozi wamureraga kutamugiraho ingaruka mbi.

    Ku bana batoya, impinduka zose zihindura ibyari bisanzwe ziramuhungabanya. Inshuro nyinshi bigaragarira mu kurira mu buryo budasanzwe, hari abavuga ko barwaye, hari abanga kuva mu rugo niba biga, hari abanga ko umukozi mushya abakoraho, cyangwa se bakagira amahane.

    Kugira ngo ibyo bitabaho cyangwa se bibeho ku rugero rwo hasi, hari ingamba ababyeyi bafata kugira ngo bafashe abana babo.

    Sobanurira umwana uko ibintu bimeze

    Mu gihe ugiye kwirukana umukozi cyangwa se atashye ku zindi mpamvu atazagaruka, ni byiza kubanza kubimenyesha abana yareraga. Babwire igituma agiye, ubabwize ukuri, kandi ubaganirize ugamije ko bakumva.

    Valerie Pijoulat, umuganga mu mitekerereze n’imyitwarire yabwiye Doctissimo.fr ko n’umwana utaramenya kuvuga, cyangwa se uruhinja ruba rugomba gusobanurirwa mbere y’uko umukozi agenda, ko kandi abo bana mu bigero byabo byose baba bafite ubushobozi bwo kubyumva.

    Mu gihe uri gusobanurira umwana, koresha amagambo yoroshye, umusubiriremo, hanyuma ugerageze kumukuriraho impungenge afite umubwira ko uri gushaka undi mukozi mwiza kurusha uwari uhari, ko kandi azamushimisha.

    Florence Maillot na we w’umuganga mu mitekerereze n’imyitwarire ku bana avuga ko nta ngaruka mbi ziba ku mwana mu gihe umubyeyi abanje kuganiriza umwana ku igenda ry’uwamureraga.

    Ngo mbere y’imyaka itatu, umwana ahora yumva ko ibibaye byose ari amakosa, bityo ni byiza kubwira umwana ko kuba uwamureraga agiye nta ruhare abifitemo.

    Gusezera ku mukozi

    Nk’uko Florence Millot yabitangarije Doctissimo.fr, ni ngombwa gutuma umwana asezera ku mukozi kandi mu buryo bwateguwe. Umubyeyi ashobora gutegura umusangiro woroheje, impano ntoya, cyangwa se ikindi kintu gitandukanye n’ibisanzwe, kikaba hagati y’umukozi n’umwana.

    Ngo haba hagomba kubaho gusezeranaho mu buryo bworoheje, bakabwirana ukuntu bakundana, ko babayeho ibihe byiza bari kumwe, ko kandi ari ngombwa ko batandukana. Muri icyo gihe, ababyeyi bagomba kujya ku ruhande, kandi bigategurwa mbere y’iminsi mike ngo umukozi agende.

    Gukomeza umubano n’umukozi ugiye

    Mu gihe umwana yubatse umubano ukomeye n’umukozi umurera, na myuma yo kugenda kabone n’iyo wakora ibyavuzwe haruguru byose agakomeza kugubwa nabi, ntuzareke kumuhamagara ngo umumuhe bavugane.

    Gukomezanya umubano kandi ntibyakagombye kugarukira ku guhamagara gusa, rimwe na rimwe umwana yajya kumusura igihe gito, cyangwa se wa mu kozi akaza kugira ngo umwana abone ko akiri mu buzima bwe

    Ubusanzwe, ingaruka z’impinduka ku mwana ziterwa n’uko uwamureraga yagiye ntizirenza ibyumweru bitatu. Abana bafite ubushobozi bwo kumenyera vuba, ababyeyi basabwa gusa kubaha icyizere.

    Gusa niba kugubwa nabi bikomeje bikarenza ukwezi (guhindura imyitwarire, kunyara ku buriri, kurira…), umubyeyi agomba kugenzura niba umukozi mushya amwitaho akanamwitwaraho neza.

    #28074

    Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Buzima (OMS) risaba ababyeyi konsa abana babo byibura amezi atandatu nta kindi babavangiye, nyuma yaho bagatangira kubaha imfashabere.

    Kuva ku mezi atandatu, umubyeyi aba yemerewe gutegurira umwana indyo yuzuye kandi yoroshye.

    Gusa bibera ingorabahizi ababyeyi benshi kumenya indyo batekera umwana ugitangira kurya, bikaba byanaba intandaro yo gutegura indyo ituzuye cyangwa se itera ibibazo umwana.

    Dr Gerges D.Pamplona-Roger mu gitabo cye Guide d’Alimentation pour les meres, les enfants et les adolescents, atanga ingero z’indyo zimwe na zimwe zategurirwa abana bagitangira kurya.

    Inombe y’ibirayi, urunyogwe na karoti

    Iyi ni indyo yuzuye ishobora kugaburirwa umwana kuva ku mezi umunani. Muri iyi ndyo, harimo intungamubiri nka proteines, beta-carotenes, imyunyungugu nka fer, fibres, n’izindi zitandukanye.

    Ibikenewe

    •Agakombe k’amashaza atonoye (yavuyeho igishishwa cy’inyuma)

    •Ibirayi 2 biringaniye, bihase kandi bikasemo uduce

    •Karoti 2 ziringaniye ziharuye zikasemo n’uduce

    •½ cy’igitunguru gikase

    •Ibiyiko 2 by’amavuta ya Olive ataratetswemo ibindi bintu

    •Ikiyiko cy’umutobe w’indimu

    Uko bitegurwa

    Ufata amashaza ukayatumbika mu mazi igihe kinini, ukayakuramo ugashyira mu yandi mazi, yamara kuvaho ibishishwa ukayatogosa ku ruhande, hanyuma ukayashyira mu kuma gasya. (umuntu ashobora kwifashisha paswari mu gihe nta kabugenewe afite).

    Biza amazi mu gasafuriya ku ruhande, hanyuma ushyiremo bya birayi bikase, wongeremo za karoti, ubirekere ku muriro mukeya mu gihe cy’iminota 30 kugeza kuri 40.

    Fata wa munyigi w’amashaza, uvange na bya birayi na karoti bihiye wakuye ku muriro bikirimo n’amazi wabitekesheje, ongeramo ibiyiko 2 by’amavuta ya Olive, hanyuma ubinyuze muri mixeur, cyangwa se ikindi kintu wifashisha mu gusya ibiribwa, kugeza igihe uboneye inombe yoroshye kandi ivanze neza.

    Potage ya broccoli, ibirayi n’umuceri

    Iyi ndyo ishobora kugaburirwa umwana w’amezi arindwi

    Ibikenewe

    •Brocoli
    •Ibirayi 2
    •Umuceri mukeya

    Uko bitegurwa

    Ufata broccoli ukazitunganya neza, ukazikatamo uduce, ugahata ibirayi na byo nyuma yo kubyoza neza ukabikatamo uduce duto, ukaronga umuceri.

    Iyo ibyo birangiye ushyira amazi ku ziko yamara kubira ugashyiramo bya birayi, byajya kubira ugashyiramo umuceri na Brocoli, ugakora ku buryo amazi aba menshi kugira ngo ntibifate, byamara gushya ukabisya, ukagira isupu irekuye.

    Ushobora no gutogosa buri cyose ku ruhande ukabihuriza hamwe ugiye kubisya, warangiza ukagaburira umwana.

    #28076

    Ubushize twavuze ku bintu abantu bizera ko bazabona mu rushako (les expectatives) bishobora no kubasenyera mu gihe bikabije, cyangwa se bitarimo gushyira mu gaciro.

    Muri byo, harimo kwizera urushako rw’indoto, urugo ruzira amakimbirane, guhuza muri byose buri gihe no kugira umugabo/umugore utazigera ahinduka.

    Uyu munsi tubifashijwemo  na Fernando Zabala mu gitabo Differents Certes mais Inseparables, turavuga  uburyo bwo gucunga ibyo buri wese yiteze ku rushako, akaba ari na cyo kiranga abantu babanye neza.

    Mu gitabo cyitwa Fighting for your marriage cyanditswe na Howard Markman, Scott Stanley  na Susan Blumberg, bemeza ko ibyo umuntu yiteze ku rushako bishobora gusenya, kimwe n’uko bishobora kuba intandaro yo kwegerana kurushaho mu bashakanye.

    Dora uburyo wakwirinda ko ibyo witeze ku rushako byagusenyera nk’uko bisobanurwa na Zabala

    Gushyira mu gaciro

    Mbere yo kumva wahemukiwe cyangwa wabihiwe n’urushako kuko wabuze icyo wari witeze ku wo mwashakanye banza wibaze niba ibyo wari ukeneye bifite agaciro nyako, niba uri mu kuri.

    Hari ababa bizeye ko bazahora bumva ibintu kimwe n’abo bashakanye, ku buryo hatabaho kunyuranya ibitekerezo n’ibindi. Mbere yo kurakazwa n’uko mutari kumva ibintu kimwe, banza wibaze niba ari ngombwa ko buri gihe mubibona mu buryo bumwe.

    Mbere yo kurakazwa n’uko uwo mwashakanye yagiye mutajyanye, banza wibaze niba nta burenganzira afite bwo kugira igihe cye wenyine ari kumwe n’inshuti ze zindi, nk’uko nawe ubikenera.

    Ese byaba biri mu gaciro ko umugabo/umugore wawe ahora yiteguye gukora imibonano mpuzabitsina igihe ubikenereye cyose n’iyo yaba ananiwe ngo ni uko ariko wabyifuzaga mutarashakana?

    Hari byinshi umuntu aba yibwira ko azabona mu rushako ariko bitandukanye n’ukuri mu buzima. Buri wese afite uburenganzira bwo kugira indoto, ariko kugenzura niba ibyo witeze biri mu gaciro ni ingenzi mu mibanire n’uwo mwashakanye.

    Abashakanye bagomba kubwirana ibyo bifuzanyaho

    Kugira ngo abashakanye badatandukanywa n’ibyo buri wese yari yiteze ku rushako, ni ngombwa ko babwirana mu buryo bweruye buri wese icyo akeneye ku wundi.

    Mubwirane icyo buri wese akeneye haba kwitabwaho (affection), mu mibonano mpuzabitsina, mu busabane, mu myemerere n’ibindi.

    Ikosa rikunda kubaho ni uko buri wese ategereza ko undi azivumburira icyo mugenzi we ashaka, kandi atabivumbura hakabaho kurakara no kubihirwa mu rushako.

    Si byiza na gato gutegereza ko umugabo/umugore wawe asoma mu bitekerezo byawe ngo amenye ikigushimisha.

    Iyo habayeho kuganira buri wese akamenya icyo undi yifuza, kubasha gucunga ibyo buri wese yari yiteze ku rushako biroroha kurushaho.

    Guharanira gushimishanya

    Inshuro nyinshi iyo abantu bamaze gushakana, bagabanya ingufu bashyiraga mu gushimishanya.

    Nyamara, burya ngo guharanira gushimishanya byakagombye gukomeza ku rugero rumwe n’urwo mwarimo mu gihe cyo kurambagizanya, cyangwa mugishakana.

    Mu gihe abashakanye bakomeje gushyira imbaraga mu gushimishanya, bizanaborohera kugera kuri zimwe mu nzozi bifuzaga ku rugo rwabo, n’ibitagezweho bibashe gucungwa no kumvikanwaho.

    Scott Stanley, umwe mu bashakashatsi bakomeye mu bijyanye n’imibanire y’abashakanye avuga ko uburyo nyabwo bwo kwirinda ko ibyo abantu biteze bitazabasenyera, ari ukubanza kubimenya.

    Ibaze uti “Ni iki narotaga ku rushako rwanjye? Mu nzozi ninjiranye mu rushako ni izihe zabaye impamo? Ni izihe zitaraba impamo?

    Nyuma yo kwisubiza ibi bibazo hakurikiraho gushyira inzozi zawe mu byiciro, ukurikije iziri mu gaciro (raisonables) n’izitagendeye ku kuri, zikabije (deraisonables).

    Urugero, niba warizeraga ko uzagira urugo rutagira amakimbirane, iki kiri mu nzozi zidashyize mu gaciro.

    Niba wifuza kunezererwa mu rushako rwawe ukanateganya ko rimwe na rimwe hazajya bahaho kubabara ariko bigashira, aha uri mu kuri, ushyize mu gaciro

    Nyuma yo gushyira ibyo wari witeze mu byiciro, hakurikiraho gushyingura ibitari mu gaciro, ugashakisha uburyo wagera ku biri mu kuri, ugerageza kuzana impinduka nziza mu rushako rwawe.

    #28078

    Kurya bidakurikije gahunda, kutagira isaha nyayo yo kuriraho, kurya ibinyamavuta n’umunyu mwinshi, ni byo bituma umuntu azana ibinure byirunze ahantu hamwe bikunze kwitwa ibinyenyanza.

    Urubuga rwa interineti regimesmaigrir.com, rwatanze inama z’uburyo umuntu yarwanya ibinyenyanza ku mubiri we cyane cyane ibyo ku nda.

    Gukora imyitozo ngororamubiri

    Kugira ngo umuntu abashe gutwika ibinure biba biri hirya no hino mu mubiri, aba agomba kubigabanyisha imyitozo ngororamubiri.

    Ni byiza kuyikora byibura inshuro 3 mu cyumweru, igakorwa igihe gihagije. Ubundi iyo umuntu ari gukora imyitozo ngororamubiri, atangira gutakaza ibinure byibura nyuma y’iminota 30.

    Siporo zikomeye

    Kugenda n’amaguru wihuta, koga, kwiruka, kunyonga igare n’izindi siporo zigoye zituma ibinure byipakiye ahantu bigabanuka.

    Abantu bashaka kugabanya ibinure bagirwa inama yo kugenda n’amaguru buri munsi aho bashobora kunyura ku ngazi (escalier) aho gufata ascenseur, guparika imodoka kure kugira ngo bisigire aho kugenda n’amaguru n’ibindi.

    Kugabanya ibiribwa birimo isukari yongeweho

    Ibiribwa nka gateau, ibinyobwa byo mu nganda, isukari yongerwa mu cyayi no mu gikoma, byose byongera ingano y’isukari mu maraso. Ibi bituma iyi sukari yibika mu ishusho y’ibinure.

    Kugira ngo umuntu abyirinde, ni byiza kurya ibiryo by’umwimerere bitahinduriwe mu nganda nk’umuceri udatunganyije cyane, ibinyampeke, n’ibindi bitahinduwe cyangwa se ngo byongerwemo ibindi mu nganda.

    Gucunga ibitera imbaraga byinjizwamu mubiri buri munsi

    Iyo umuntu ariye ibitera imbaraga byinshi (calories) biruta ibyo umubiri uba ukeneye ku munsi, ukoresha ibyo ukeneye ibisigaye ukabibika.

    Aho byibika biterwa na buri muntu, hari abo bijya mu matako, mu mabuno, cyangwa se abandi bikajya mu manyanyinya no ku nda. Nta muntu wihitiramo aho bijya, bigenwa n’imiterere ya buri muntu n’umuryango akomokamo (heredité).

    Ni byiza rero kwirinda ibitera imbaraga byinshi, kandi ukamenya ibyo umubiri ukeneye buri munsi niba ushaka gutakaza ibinyenyanza.
    Masaje

    Kumasa inda bituma igogorwa rikorwa neza, amazi ntahagarare ahantu hamwe, umuntu akaruhuka n’ibindi.

    Masa inda buhoro buhoro usa nuwandika ibiziga ujyana mu cyerekezo cy’inshinge z’isaha. Kanda cyane ku nda ku buryo uruhu rw’inda rujyana n’intoki, hanyuma nugera ahari ibinure byinshi uhibande.

    Kuruhuka mu mutwe

    Inda igirwaho ingaruka n’amarangamutima ya nyirayo. Iyo umuntu ababaye, yiyumva nabi, afite agahinda gakabije, afite umunaniro mwinshi n’ibindi, umuntu agira n’uburibwe mu nda, cyangwa se ibindi bibazo mu mara.

    Ni byiza rero kwita ku nda umuntu ahumeka neza. Uhagaze cyangwa se uryamishije umugongo, injiza umwuka cyane uheze, ushyire ikiganza ku nda ubone urekure umwuka usohoke.

    Imiti

    Mu mafarumasi, hari imiti yagenewe kubikura ibinure ikabigabanya. Iyo miti ikoreshwa mu gitondo na nimugoroba, n’indi yo kwisiga ahari ibinure byinshi. Iyo miti yose si ko ikora neza ijana ku ijana, ariko abaganga bafasha mu kwerekana itanga umusaruro kurusha iyindi.

    Usibye ikorerwa mu nganda, hari imiti y’umwimerere igizwe n’ibihingwa cyangwa se ibindi igira icyo imara mu gutuma umuntu agira inda ntoya.

    Amakara y’ibiti, ibumba ry’umweru, tisane ni imwe mu miti y’umwimerere itanga umusaruro mu kugabanya ibinure byo ku nda.

    #28080

    Nongeye kubasuhuza kandi mbifuriza gukomeza kugira ubuzima bwiza muri uyu mwaka mushya. Muri make, uyu wabaye umwaka wazanye n’udushya twinshi kuri Mafene cyane ko ubu ndi kwiga Icyongereza.

    Mu minsi mike ntabwo nzaba nandika Mejya Jyenero, wapi! Kizaba ari Icyongereza cy’umwimerere. Nkivuga ibi kandi ubu ikibazo kiri kuntesha umutwe ni ukwibaza impamvu abantu bakomeje gutera hejuru umukobwa wiyamamaje ngo ahagararire abandi ngo kuko atazi Ikinyarwanda nk’aho azaba aciye inka amabere.

    Mu myaka yashize ni bwo Mafene nikanze ubwo mu mushyikirano Hizi Egiselensi yabazaga ikibazo mu Kinyarwanda minisitiri umwe ananirwa gusubiza mu Kinyarwanda bitari ubuswa nk’ubwa Mafene ahubwo ururimi rwari ikibazo. Icyantunguye ni uko kuri radiyo numviragaho ijwi ryaje riri mu kirimi cy’amahanga.

    Kagabo twari kumwe muri hiyasi ni we wambwiye ko ari kuvuga Icyongereza. Nanjye nti kuki utavuga ikinyarwanda kandi uri minisitiri mu Rwanda, kandi ayobora Abanyarwanda…Ku bitarantunguye, uyu musore yambwiye ko mbaza ibibazo by’abana. “Nta kinyarwanda azi, e puwe e tere” Ng’ibyo ibyo yambwiye, ntimumbaze ubusobanuro bwabyo.

    Mafene ntabwo ibi nabitinzeho kuko nemera ko umuntu utanga umusaruro mu kazi akora kureba uburyo agakoramo uba wigiza nkana. Ngayo nguko. Mu minisi mike cyane ishize ni bwo numva ku maradiyo ngo byacitse! Ikibazo ngo ni uko umukobwa utavuga Ikinyarwanda yiyamamariza kuba nyampinga uhagarariye abandi mu Rwanda. Hari ikibazo se niba ari mwiza kandi akaba azi icyo ashaka? Numvise ko yavukiye i Kigali, akurira ibuzungu, yibera iyo ku buryo atazi kuvuga Ikinyarwanda, iby’ubwenegihugu ntimubimbaze kuko ntabwo ndi umuhanga mu bwenegihugu, icyo namenye cyo ni uko uyu mukobwa yemerewe gukomeza irushanwa.

    Ubwa nari nicaye natekereje kwandika kuri ibi bitari ukuvuga kuri uyu mukobwa cyangwa se minisitiri utazi Ikinyarwanda. Ibi ntabwo Mafene bintangaza kuko abifite iyo umwana atangiye kuvuga papa bahita babohereza iyo kwa ba Rugigana ngo bajye kurahurirayo ubwenge. Nibagaruka bakuze murashaka ko bazavuga uruhe rurimi? Mutekereza ko bazaza umuco ari wa wundi wo kwifurizanya inka, umugore n’abana?

    Mu myaka ishize ni bwo numvaga intambara yavutse mu bacunga umwimerere w’Ikinyarwanda. Ngo ntibavuga bavuga, ngo si Amajyepfo ni Amagepfo na bo nabibajijeho nka wa mu minisitiri. Niko, mureke mbabaze: Ikibazo Ikinyarwanda n’umuco w’Abanyarwanda bafite ni imyandikire? Ahubwo iki Kinyarwanda musigasira ni ikihe?

    Sinzi umunyamakuru nasomye yanditse ko inama cyangwa komisiyo ishinzwe iby’Ikinyarwanda yatsinze urugamba yari ihanganyemo n’Abanyarwanda batifuzaga impinduka ku Kinyarwanda. Ibi byaransekeje. Yaratsinze? Gudu! Niba yaratsinze kuri Mafene ikinyarwanda cyaratsinzwe.

    Mutantera amabuye! Icyo nshaka kuvuga ni uko intambara yagombye kuba yararwanywe atari iyo guhindura imyandikire y’amagambo ahubwo iyo guhangana no kwinjiza amagambo mashya tutemera nk’ikinyarwanda ngo ni ayo ku muhanda nyamara urubyiruko hafi ya rwose ruyakoresha.

    Ni ukuduha akazi ngo tuzabyikorere? Gudu! Niba ari byo rero, n’abakobwa baduhagararira mu buranga si iby’abakuze, tuvuge ko ari ikibazo cy’urubyiruko kizakemurwa na rwo? Ikibazo cy’Ikinyarwanda si Mafene wagikemura, njye icyo nkoze ni ugutanga igitekerezo cyanjye hanyuma abandi namwe muzakomeza kubiganiraho mushaka icyakorwa.

    Gusa, niba umuyobozi ajya mu nama y’abaturage harimo 95 ku ijana batazi Icyongereza agatangira kuvuga bajyeti, sitaratejyizi, involuvingi, kominikeshoni n’ibindi…ni ikibazo gikwiye guhera hejuru hashakwa umuti wacyo aho kurebera aho ikibazo kitari. Ubundi se turarwana n’iki ko umwimerere wacyo wamaze kuba ibindi bindi?

    Ngaho muzajye mu nama ya minisiteri iyi n’iyi cyangwa iya meya uyu n’uyu…nuvayo uzasanga n’uyu mukobwa twamuha amahirwe agahagararira abandi. Ubwo najya kwivuga imyato n’imihigo Mafene nzaba mpari musemurire!

    #28082

    Ibibazo Mwalimu yifuje kubaza Joseph Ngarambe mu rwego rwa poritiki y’abanyarwanda ikorerwa mu buhungiro.

    Bwana Joseph Ngarambe, nitwa Mwalimu, nkaba ndi umwanditsi n’umushakashatsi, nkaba kandi ndi inararibonye mu bibazo bireba poritiki y’u Rwanda. Natangiye kwandika ku bizazo by’u Rwanda muri 1982, kugeza uyu munsi . Namenyekanye cyane ku masesengura arebana n’ibintu bitandukanye bireba ubuzima bw’igihugu cyacu, ndetse n’akarere kacu.
    Nta bintu byigeze biba mu buzima bwa poritiki y’igihugu cyacu, ntarabanje kugira icyo mbivugaho cyangwa ngo bibe nkuko nabivuze .
    Abantu bose cyangwa benshi, baba abasivile cyangwa abasirikare bari ku butegetsi muri kiriya gihugu cyitwa u Rwanda. Ndabazi bihagije, kuko benshi nabakozeho amasesengura , cyangwa mbazi kugeza no mu ngo zabo, ku kazi aho bakoreraga, cyangwa ahandi hose twaba twarahuriye mu bibazo bireba ubuzima bw’igihugu cyacu. Nkaba ntakwibagirwa kukubwira ko ndi umwe mu bantu batarenze babiri gusa bagize amahirwe yo kugera cyangwa gutunga amakuru y’ibanga areba ubuzima bw’igihugu, n’abagituye kurusha abandi kandi batagira ubwoba bwo gushyira hanze ibyo bamenye byose. Bivuze ko nigereye ku masoko menshi y’ibihugu bikomeye bikunze gukusanya amakuru areba isi. Cyane cyane areba akarere kacu.

    Nyuma yo kukwibwira mu nshamake reka ngere ku cyanzinduye.
    Joseph Ngarambe, ubu uri umwe mu bavuga ko biyemeje gukora poritiki yo mu buhungiro. Dukurikije amarorerwa yabaye mu Rwanda mu myaka itandukanye no mu bihe bitandukanye, abantu benshi bari muri bamwe bafite inyota yo kuyobora abanyawanda, twasanze ari ngombwa ko abo bantu bakora poritiki , twajya tubabaza ibibazo bagomba gusubiza abaturage baba babatezeho byinshi. Ibibazo tubaza biba bifasha abaturage kumenya abo bantu bifuza kubayobora abo ari bo, n’inzira z’ubuzima banyuzemo .

    Dore amateka yawe muri make twabashije gukusanya twifuza ko wagira icyo uyavugaho.
    Ukomoka mu karere kahoze ari perefegitura ya Butare, muri komine Mbazi. Ubu hitwa Huye. Hagati ya 1991 kugeza 1994, wabarizwaga mu ishyaka rya PSD. Ndetse uri no muri komite nyobozi yaryo.

    Ubwicanyi bwakorewe abanyarwandae n’ibikuvugwaho wowe ubwawe:
    Ubwo Felicien Gatabazi yicirwaga i Kigali muri gashyantare, tariki ya 21-22, umwaka 1994, ubwo bwicanyi bukaba bwari buyobowe n’abantu bo muri FPR bakurikira:
    Lieutenant Godfrey Ntukayajemo alias Kiyago wari ucumbitse kwa Gatete Polycarpe wanaje kuba senateri mu butegetsi bwa FPR.
    Abandi bagize uruhari mu iyicwa rya Gatabazi akaba ari bo,
    1. Hubert Kamugisha
    2. Mahoro Amani
    Aba bicanyi bakaba bari bihishe ku mugore wakoraga akazi k’ubutagisiwoman mu mugi wa Kigali, witwa Emerita Mukamurenzi, nawe wahise yicwa na FPR kandi yari ayicumbikiye kugira ngo atazagira icyo atangaza kuri ubwo bwicanyi bwari bumaze gukorerwa Gatabazi..

    Byagenzei bite ? Uruhari rwawe rwabaye uruhe ?
    Muri uwo mugoroba , abantu wari uyoboye, ubitirira kuba abayoboke bo mu ishyaka rya PSD, wabasabye ko bateranya amafranga , hagashakishwa abicanyi, bahita bajya i Butare kwica Dr Bararengana wavukanaga na Habyarimana Yuvenali wari Perezida wa Repuburika.
    Amafranga yarateranyijwe, uhita ubona abantu bo gukora ako kazi k’ubwicanyi, bahaguruka i Kigali berekeza iya Butare.
    Uwitwa Miriyana wakoraga i Cyangugu, nawe wo mu ishyaka rya PSD, mwaje kuvugana nawe akubwira ko uwitwa Martin Bucyana wari perezida wa CDR yahagurutse i Cyangugu yerekeza i Kigali anyuze i Butare. Ni bwo wongeye guha amabwiriza, wowe ubwawe, ko bashakisha imodoka itwaye Martin Bucyana nawe akicwa.

    Ibi ni ko byagenze, kuko abicanyi wari wohereje kwica Dr. Bararegana basanze yabimenye, ndetse yahungishijwe n’abari bashinzwe kumurinda. Ni bwo batangiye gushakisha aho Martin Bucyana yaba aherereye.
    Martin Bucyana yaje kuboneka, aboneka muri komine uvukamo ya Mbazi hafi y’iwanyu. Yabanje guhungira k’uwitwa Nkundabagenzi, birananirana, ahungira ku biro bya komine Mbazi aho abantu wari wohereje kumwica bamutsinze hakurikijwe amabwiriza wari wabahaye.

    Tugire ikindi tukubaza cyerekeranye no gusibanganya ibimenyetso mu rukiko mpuzamahanga:
    Byavuzwe kenshi ko urukiko mpuzamahanga rwashyiriweho u Rwanda. Rumaze kujyaho, kubera ko nta bimenyetso rwari rufite rwagombaga gukoresha kugira ngo rwemeze ibyaba rwifuzaga ko byemerwa, hashyizweho abantu bashinzwe gushakisha ibyaha by’ibihimbano, ibyaha by’ibinyoma , maze hagashakishwa abatangabuhamya b’abahimbano bajya kubishinja abaregwa Arusha.
    Wowe, nka Ngarambe Joseph, ni wowe wafashe akazi ko kujya kubwira abaregwaga bari bafungiye mu rukiko rwa Arusha kwemera ibyaha , uzi neza ko bamwe ntabyo bakoze. Nyuma bamara kubyemera, imiryango yabo ikoherezwa mu bihugu by’i Burayi guhabwayo ubuhungiro ku kiguzi cyo kwemera ibyaha batakoze.

    Aka kazi waragakoze, bigeza n’aho ubwira abantu ko kwemera ibyaba , n’aho waba utarabikoze, ariko ukabihererwa amafranga n’umuryango w’uregwa ukoherezwa mu bihugu byo hanze ko nta kibazo cyaba kirimo.
    Ibi byatumye abantu benshi baharenganira, kuko abacitse ku icumu ntibabashije kubona ubutabera bifuzaga, kuko iyo mikorere yawe yatumye abantu benshi bafungurwa kubera ko urukiko rwasanze ibyo baregwaga byose byari ibihimbano.
    Uwitwa Hassan Ngeze warufungiye muri urwo rukiko, ubu akaba yarafunguwe, ubwo mwahuraga, yakubwiye ko ahubwo urimo uhemukira abanyarwanda, ubagerekaho ishyano batakoze. Ngeze yakomeje akubwira ko n’abatutsi bacitse ku icumu urimo ubahemukira, kuko imikorere yawe yo gushakisha ibyaha by’ibihimbano bizatuma abacitse ku icumu batamenya neza ibyababayeho.

    Hassan Ngeze ubwo yaje kukwereka inyandiko wigeze kwandika wemera ubwicanyi wagizemo uruhari bugahitana Martin Bucyana, maze uhita uvuga ko utazongera kubonana nawe, mupfuye ko wasanze agufiteho amakuru menshi wowe utaruzi.

    Turangirize ku gitabo cyawe bita agenda yawe yo muri 1993- 1994.
    Inkotanyi zimaze gufata ubutegetsi baje kugwa ku nyandiko wari waragejeje ku buyobozi bw’ishyaka, utanga amazina y’abatutsi bayobotse FPR ngo banze gukorana na PSD, ariko bakaba bari bihishe muri PSD.
    Aba bantu bari kuri liste wakoze, bose baje kwicwa muri jenoside. Iki cyaha ukaba ugomba kuzakiburana mu Rwanda, ukuntu abantu wanditse muri agenda yawe bishwe bose.
    Dore ibibazo bike jye nifuza ko wazasubiza:
    1. Uremera ko ibi byanditse muri iyi nyandiko ari byo ?
    2. Uremera uruhari rwawe mu gusenya u Rwanda ukoresheje ubwicanyi navuze muri iyi nyandiko ?
    3. Urateganya kuzasaba imbabazi abanyarwanda , bababajwe cyangwa bahekuwe n’imyitwarire yawe mu gihe cy’amashyaka ?

    Ibibazo by’amatsiko :
    Mbese waba wifuza ko wahabwa ibimenyesto byanditse, ndete harimo n’amajwi yawe , akubiyemo ubuhamya bugufata, bugushinja ibi byose bikubiye muri iyi nyandiko ?
    Mbese koko waba warigeze guhura na Hassan Ngeze mu rukio rwa Arusha mukaganira kuri biriya bibazo byavuzwe ruguru ?
    Nta hantu se waba waranditse usaba imbabazi cyangwa usobanura uruhari rwawe mu rupfu rwa Martin Bucyana ?
    Nyuma y’iyi nyandiko se, urumva umurongo wawe wa poritiki ugomba gukomeza uko uteye kuri ubu, utabanje gusaba imbabazi?
    Mbese uhuye na bene Martin Bucyana wumva wababwira iki ?
    Ndagushimiye .

    Mwalimu.

    #28084

    Hari ibibazo (7) byanze bikunze kagame agomba gusubiza abanyarwanda :
    Ibibazo 3 agomba gusubiza abatutsi, 2 agomba gusubiza Abahutu
    Ikibazo 1 kimwe agomba gusubiza abatwa, nikindi kimwe agomba gusubiza abanyarwanda bose.
    Ubuzima bwose kagame yanyuzemo, nibwo bwamuteye kuba umuntu mubi , butuma aba umuntu ukoresha iterabwoba, umuntu wunva ko kwica ntacyo bimubwiye mu gihe abo yica cyangwa yicisha bamugeza ku nyungu yifuza kugeraho.
    Kugira ngo abagande babashe kwemera ubutegetsi wa Museveni, byabaye ngombwa ko Kagame warushinzwe iperereza akoreshwa mu kwica urubozo abo bagande, maze Paul kagame abica nta mpuhwe abafitiye, dore ko yunvaga ko ari ukwica abaganda bari baramwirukanye mu gihugu cyabo ku butegetsi bwa Obote.

    Aho Kagame atangiriye gutera Urwanda1990 , noneho aza mu mutwe we agomba kwihimura ku banyarwanda bo mu bwoko bw’abahutu.
    Inzira zose kagame yanyuzemo mu rugamba rwo gufata ubutegetsi ku ngufu mu Rwanda, abahutu bose kagame yasanze mu nzira, yabishe urubozo, noneho abica azi neza ko ari kwica abahutu batumye umuryango we n’ababyeyi be uhunga urwanda , maze bikamuviramo gukurira mu mahanga.
    Inshuro nyishi kagame kugiti cye yagiye afata imbunda akarasa abantu benshi , mi kivange, agira ngo yereke abasirikare b’inkotanyi ukuntu bagomba kwica abahutu nta mpuhwe babagiriye.
    Dore bya bibazo Kagame agomba gutangira ibisobanuro :
    Ibibazo bitatu bireba abatutsi.
    1. Kagame abizi neza kandi yabiteguye bihagije, yohereje abana babatutsi, kujya kwihisha imbere mu baturage mu gihugu hose, bitwa Ibyitso by’inkotanyi yagombaga gukoresha mu kuzica abahutu igihe cyose azabishakira.
    Uru byiruko, iyo wongeyeho abandi nabo bari baroherejwe kwihisha mu baturage bakorera umutwe witwa Network Commando) washinzwe na Karenzi karake, usanga hari abantu benshi bari bawugize bari bihishe imbere mu baturage.
    Aba bose rero muri genocide abaturage bahise babagoat babica bose, nubwo FPR yanga kubivuga.
    Abenshi basanganywe intwaro ariko batigeze babona umwanya wo kuzikoresha kuko ibyabaye byahise bibatungura, bicwa kagame atarabaha amabwiriza yicyo bagombaga gukora.
    Abarokotse muri bo nibo bacye cyane, dore ko bakunze no kubyigamba kumunsi bise uwo kwibohoza.
    Kagame rero akaga agomba kubwira imiryango y’abatutsi umubare wabo bana yari yararoshye kandi azi neza ko bazicwa. Kuki yabaroshye abizi ? azi neza ko intambara nitangira bashobora kuzicwa nubwo bari barigishijwe ibya gisirikare ?.
    2. Kagame akiri mu mashyamba hari umubare munini w’abasore b’abatutsi babaga baravuye Iburundi no muli zayire baje kumufasha kurwana, bagerayo abagize icyo banenga ku mibereho ya FPR , cyangwa abananiwe urugamba , aho kubareka ngo basubire iwabo,yahitaga abica bose kandi akabarasa ku mugaragaro?. Agomba gusobanurira imiryango yaba bana babatutsi impanvu ariwe wicaga abana babo, aho kugwa ku rugamba.
    3. Kagame agomba gusobanurira by’umwihariko abatutsi bari mu rwanda, ukuntu bose yabatanzeho ibitambo agira ngo bicwe,maze uruphu rwabo arirwo rumugeza kubutegetsi Kagame agomba gusobanura, ukuntu ingabo ze yazoherezaga kujya kwica abatutsi kugira ngo ubwo bicanyi buzacyirwe ku ngabo za leta, ibibyabaye henshi harimo no mu bigogwe, aho abatutsi babagogwe bishwe n’ingabo zinkotanyi ndetse bamwe banahakomoka.
    Turebe ibibazo bibiri by’abahutu Kagame agomba gutangira ibisubizo.
    Kagame agomba gusobanura niba mu butegetsi bwe abahutu yunva ko ari abantu, abanyarwanda, abantu bafite uburenganzira mu gihugu cyabo, nkuko yabuhaye abatutsi
    1. Kuva muli 1990 kugeza ubwo FPR yafashe ubutegetsi 1994, kagame yishe abahutu benshi kandi na nubu aracyabica kugeza ubwo ajya kubicira mu nkambi zimpunzi muri congo, na nubu kagame yanze guha ubutabera abahutu biciwe imiryango yabo ningabo za FPR zabikoze zibitegetswe na Paul Kagame.
    2. Abahutu bibaza impanvu bo badafite uburenganzira bwo kwibuka abantu babo bishwe na FPR, cyangwa ngo nabo bagire imiryango iharanira inyungo zabo nkuko abatutsi bimeze ngo abahutu bahabwe, Ibuka yabo, avega, farge, kandi hanajyeho inkiko gacaca zishinzwe gucira imanza abatutsi bishe abahutu ku butegetsi bwa kagame , no mu ntambara yakozwe ninkotanyi kuva 1990.
    Turebe ikibazo cyabatwa :
    1. Kagame yishe abatwa , abica nkaho arikwica abahutu, maze abambura uburenganzira bwabo bwose, umuco wabo , amasambu yabo, ababuza uburenganzira bwo kubaho bidagadura mu muco gakondo wabo, ababuza kuba bakwishira hamwe ngo bamubaze ukuntu yabishe urubozo, akabica abatafanya nabahutu, kandi bo tari abahutu, kagame yagombye kuba yarangaga.
    Ikibazo kimwe cy’abanyarwanda bose :
    1.Abanyarwanda bose hamwe bakeneye kumenya icyo kagame atekereza ku marorerwa yose yabakoreye, nuko bizagenda igihe Kagame nubutegetsi bwe bazaba batakiriho.
    Ibibazo by’ubusumbane azaba yarasize mu mitima y’abanyarwanda, bizagira ngaruka zihe ku bantu bazabaho nyuma yubutegetsi bwe.
    Ibibazo byose bizwi, ivangura ryashinzwe na kagame na FPR ye, ubwicanyi kudatanga ubutabera kuri bose, gukenesha abaturage be agambiriye gukoresha ubwo bukene ngo abashe kubategeka, kubambura ubumuntu, no kubashyira mu byiciro by’ubusumbane, ibi bintu abanyarwanda bose bakeneye kumva icyo kagame abisobanuraho mu gihe akiriho, kuko imitima myinshi y’abanyarwanda ubu yuzuye agahinda n’umujinya, batazi igihe bazabasha kugasohora mu mitima yabo.
    Kagame rero agomba kumenya ko abanyarwnda bose bo mu moko yose, mu ngo zose bafite ibyo bamutekerezaho ariko badashobora gutinyuka kuvuga kubera ubwoba bwo kuba bahitwa bicwa.
    Ngibyo ibyo kagame agomba kwitegura kuzasubiza vuba.
    NB : Mwlimu arimo ategura ikiganiro kirekireazagirana na Paul kagame , kizavuga ku bibazo bitandukanye biriho ubu, iki kiganiro kizaba kidasanzwe ikize mu bibazo nti kizabaciye.

    #28086

    The photos below are of Captain Ivan Cyomoro Kagame (2013 – 2015), the 1st son of the Banana republic of Rwanda. The photos show the boy living a western celebrity life style with private jets on the house, courtesy of Paul Kagame’s corrupt money. I totally don’t blame the boy to live a life of excess, the dad is a billionaire in US dollars, not Rwandan Francs; all obtained at the hands of Rwandan tax payers, state coffer and plundering congo.

    I refered Ivan Cyomoro Kagame as a captain because in July of this year, the RDF held military promotions in Rwanda for soldiers who are based in diaspora as refugees or those with dual citizenship. These are Rwandese boys who live in different communities outside Rwanda but come under the control of external intelligence. This July, most of them where given ranks and others promoted under a secret ceremony held at the ministry of defence which was presided over by Gen Jack Nziza and Gen Fred Ibingira.

    For those Rwandans living in diaspora, if any of the Spy – Maneko suspect happen to have travelled to Rwanda this July, know that they had gone for rank awards. It was during those awards that Ivan Cyomoro was promoted from a Lt to a Captain attached at presidential military intelligence.

    After Ivan Cyomoro Kagame dropping out of west point military academy in 2010, due to lack of interest in the army. Project Cyomoro had a set back, the plan to enter the Rwanda Defence Forces (RDF) through a front door dealt a severe blow, a back door plan was envisaged, going through short military courses in South Korea and China. Project Ivan Cyomoro Kagame, still hasn’t kicked off, the boy is totally not interested in the army shit or RPF’s crap politics despite the father’s pressure.

    The father has shifted his attention on plan B, it is not Jeannette Nyiramongi Kagame/Gasana, not Ange Kagame nor Ian Kagame/Gasana; but Brian Kagame. The dictator sees his image, resemblance and character on Brian Kagame. In Brian Kagame, the dictator sees a quite, intelligent and disciplined child. He listens and talks less, traits that young Paul Kagame had as he was growing up.

    The young boy doesn’t drink, not interested in music or girl/femele indulgences, the boy is focused. Like Paul Kagame, the boy never and never laughs but smiles only. The boy loves the army and army life, army career his preferred route course. The King’s ruling flame-work evolves around his last Child.

    As the french say, “L’homme sera toujours planifier et Dieu aura toujours Ses réponses différentes au plan de l’homme, surtout si elles sont mauvaises.” Despite Paul Kagame’s conniving projects of turning Rwanda into a dictatorial kingdom under the Kagame monarchy, God will not allow it. God is always on the side of truth, no matter how long it takes for truth to prevail. At the end, it will always prevail.

    In his 22 years of criminal rule, the dictator has failed to solve basic amenities, there is lack of water, electricity, the education system collapsing with half baked graduates being released from the dictator’s education system, youth unemployment at more than 70%, a bankrupt health system….etc. But, nostalgia goons and hypocritical sycophants will continue to support this criminal regime due to their inapt to control their zealous greed.

    #28088

    Hari umugore Warundimo frs ntabwo yafataga telefone nahamagaye incuro 10 zose atitaba nigira inama yo kohereza msg :ndamubwira nti madamu ntabwo ari ikibazo cy frs nakubwiraga ahubwo nagirango nkubwire ko hono mu mugi mukanya byari bimeze nko kureba umupira abakobwa 2 bariho barwanira umugabo wawe ariko umwe anesheje undi ahita yinaga mw ivatiri n umugabo wawe baba barandurutse mpita nohereza iyo msg Nyuma y iminota mike gusa aba arampamagaye ndamwihorera yampamagaye incuro 23 ahita yohereza msg byabereye he? bagannye he?abo bakobwa se urabazi? mbwira kuko nunva ngiye gusandara sinamusubije yongera guhamagara incuro 5 ndamwihorera ahita yohereza msg :mfite amafrs yawe duhurire he se ngo umbwire uko bimeze nanjye ndamubwira nti ok hita uyohereza kuri mobile money kugirango mfate taxi inze ngufate njye kubakwereka kuko abo bakobwa bombi ndabazi nyuma y’iminota 2 narimbonye amafrs yanjye mpita nzimya phone yanjye nisinzirira nk’akabebe.

    #28090

    Umutipe umwe yateye inda umwigeme maz se w’umwigeme abonye umwana wiwe akuriwe arashavura cane ahitana umukobwa amubwira hogi tugend unyereke uwagutey iyonda nih wamukobw yamujana basanga umutipe yiberey ngaho se yarakaya arabwira n’igiki catumy uter inda umwana wanjé? wa muhungu amubwira tuza nimba yarakuze iman’ishimwe kuko naw ukabna havutse akana k’agahungu nzaguha <imodoka,urupangu> wa mugabo ac’araryoherwa aremera umukobwa abaza se ati kuki uryohewe cane niyakoroka naho uzobigenza gute uzoc’umusubiza ivy aguhaye? se wiwe ati: << ceceka niyakoroka azagutera iyindi.

    #28092

    The Rwandan spies stationed in USA where directed to tress and track the where about of Eugene Gasana

    While Pope Francis was canonizing Mother Teressa as a saint at Vatican, on a tinny corner of the world, a woman and former de facto vice president and presumed queen was paying for her earthly sins committed against innocent civilians. As Burundians were enjoying a concert of their prodigal son –Kidumu; in Rwanda, one of Burundi’s re-known daughter – Jeannette Nyiramongi Kagame/Gasana is going through severe domestic abuse at the hands of criminal Paul Kagame. I repeat, she is going through severe domestic abuse.

    The current domestic abuse surpasses the ones she underwent in late 1990s when she used to flee to Gen Kayumba Nyamwasa’s house for her refuge, in the late 90s Kayumba Nyamwasa’s house in Kimihurura had become Jeannette Nyiramongi’s second home. Unfortunately, we all know how she repaid them, with the actual seizure of Rossette Kayumba’s shares in Greenhill Academy, the demolition of their house and the numerous attempts on Kayumba Nyamwasa’s life.

    To women, especially RPF’s historical female cadres, the demise of Jeannette Nyiramongi Kagame/Gasana is a blessing in disguise. In mid-2000, as internal power struggles where taking shape within the RPF, criminal Paul Kagame started bringing into fold Jeannette Nyiramongi, as the children grew, the love and trust started growing. Jack Nziza who was then Kagame’s trusted errand boy started putting sweet words about Jeannette Kagame Nyiramongi Kagame/Gasana on Kagame’s ears; overnight she turned into real first lady and the face of Rwandan women.

    In trying to consolidate her powers, Jeannette Nyiramongi Kagame/Gasana moved quickly to crush all influential female RPF cadres, the hammer started with Emerita Kajangwe for the reasons that we all know – the concubine game. Emerita Kajangwe and her family were barred from stepping a foot in Kigali, her late husband who had given everything – wealth to the RPF including his children was reduced to a destitute and a life of misery. The female who received Jeannette Kagame’s wrath include, Jeannette Rwigema, Christine Umutoni, Isabelle Kalisa, Davina Mirenge, Consolate Miko, Rose Musemineli, Immacule Mugabo, Nathalie Mukagatete, Thereza Karuretwa, Annociata Karemera, Edith Gasana, Rose Kabuye………etc.

    For Jeannette Rwigema, the wrath was unprecedented and dehumanising, in mid- 2000s Jeannette Rwigema was also subjected to constant CID interrogation at the hands of the then CID chief Mary Gahonzire who was acting under the instructions of Jeannette Nyaramongi Kagame/Gasana. The extent of her devilish behaviours in tarnishing her good name trough DMI’s newspapers like Igihe, was callous and to the extreme. We all remember the children who popped up from nowhere giving interviews on Igihe as Fred Rwigema’s bastard children; that was the work of Jeannette Kagame and his mate, the criminal Jack Nziza.

    In July of this year, after the African Union summit in Rwanda, the relationship between Paul Kagame and Jeannete Nyiramongi Kagame/Gasana turned for the worse. Reliable information point out that, this was the time when Paul Kagame received the DNA results of Ian Kagame. This also prompted the re-call of Ambassador Eugene Gasana from the UN in New York. Eugene Gasana sensed danger – tipped off, thus giving family excuses, asking for the permission to arrive at the end of July. At the end of July, Eugene Gasana was nowhere to be seen prompting the dictator’s foreign office to instruct Eugene Gasana to immediately report to Kigali. This time, he gave excuses for health problems and medical appointments as a reason for not coming as agreed before.

    In early August, criminal Paul Kagame decided to send James Musoni and Hatari Sekoko to America to meet Eugene Gasana, and try to remove all Kagame’s wealth written under his names. The mission was to retrieve the wealth written under Eugene’s names and be transferred to Hatari Sekoko, who is Paul Kagame’s nephew and business confidant. To their surprise, by the time they arrived in New York, Eugene Gasana and the family where AWOL. They had moved from the usual address and all the contacts not working. The Rwandan embassy in Washington contacted the police asking them to inquire on the where about of their UN ambassador, the info is that they received a reply informing them that, the Ambassador is safe and for security reasons they can’t tell – inform the Rwandan Embassy in Washington on his where about.

    Rwandan spies stationed in USA where directed to tress and track the where about of Eugene Gasana, his usual friends in USA where spied on and there was no sign of Eugene Gasana. The decision to sack him was derived after more than a week of searching and looking for him. The return to Rwanda of James Musoni and Hatari Sekoko without ownership transfer of criminal Paul Kagame’s wealth from Eugene Gasana’s names incensed criminal Paul Kagame, turning him from a madman as he is known to a crazy man, putting all anger and wrath on Jeannete Kagame…
    ……….to be continued.

    #28094

    Hagati ya Bagosora Theoneste na Paul Kagame, uzamenyekana ko ariwe wateguye umugambi wo kurasa irya ndege yo yabaye imbarutso ya genocide yakorewe abatutsi, azarasirwe mu ruhame kandi abambwe ku manywa yihangu.

    Umunsi Abatutsi bamenye ukuri kose ku muntu wabakururiye rya shyano ryabaguyeho 1994 ?
    Sinifuza kuzaba mu bambere bazamenya uko bizagenda, kugira ngo ndahungabanya umutima wanjye wahungabanye bihagije, dore ko iyo ntekereje nsanga mu mitima yabantu benshi bafite icyo batekereza kuri icyo kibazo., cyadukururiye ishyano ryatumye urwanda ruba ruvumwa kubera inyungu z’umuntu umwe we wifuje ibya mirenge abikomoye mu marira yinzirakarengane.
    Natangiye mvuga nti umunsi abatutsi bamenye ukuri kose kwerekeranye nicyakuruye ishyano ryababayeho muri 1994, icyo gihe hazaba ubwira kabiri, hazaba invura y’amahindu, hazaba amasengesho adasanzwe y’amagana ikinyoma cyoretse imitima ya benshi muri twe..
    Ibyo nti bivuze ko abatutsi nyuma y’imyaka 22 FPR ifashe ubutegetsi batazi uko byagenze, oya barabizi ahubwo bunva bibarenze kumenya badafite icyo bakoraho.
    Ibi kugira ngo mu byunvwe neza , abafite Bibiliya cyangwa abagize amahirwe yo ku yisoma, ni mujye mu gitabo cya Samuel wa kabiri, umurongo wa 12 , igice cya mbere kugeza ku gice cya 10. ( 2 Samuel, 12-1,10 ),mwibuke Uwiteka atuma Natani kuri Dawuid , wari umukungu atunze amashyo menshi, ariko aza kurarikira agatama kamwe kumuturanyi we wari umukene cyane ; maze bituma aza ku kiba maze akongera mu mashyo ye kugira ngo ariko abaga anakagaburiye abashyitsi be..
    Aho wamukeneye atakiye, yaje kumuregera , yirengagiza ko uwo aregera ariwe wamwibye, nibwo uwibwe agize ati, uwanyibiye agatama kamwe nari ntuze , nta kindi gihano akwiye usibye kumanikwa, nibwo Dawudi, umwe waregerwaga, nawe yunzemo ati, nibyo koko uwo muntu watinyutse kwiba ako kagata kumukene niwe kwiye kumanikwa.
    Nibwo Natani , umuhanuzi mukene avuze ati, ntamara data abuja , uwo muntu ukwiye kumanikwa, ni wowe kuko ari wowe wanyibiye agatama kanjye ukakavanga namashyo yawe yuzuyemo amatungo atabarika. Umugenzi wigenderaga wari wasuye wa mutunzi, niwe wabaye nkaho yigize umucamanza, ni nawe wasabye ko uwibye intama yabandi ko yamanikwa. Dawudi nawe ati, nibyo koko uwo mujura namanikwe,
    Ni mwibaze uko uyu mutware, uyu mucamanza, y’iyumvishe amaze kumva yuko wa mukene yamenye neza ko inkuru yo kwiba intama yamenyekanye, bikavugirwa mu ruhame ko uwaregewe, umucamaza ariwe mujura ariwe nyirabayazana wishyano ryakurikiy eibura rya ya ntama yumukene.Amagambo nakoresheje muri uyu mugani ni ayanjye, usibye nayagereranyije ninkuru ya Natani, umuhanuzi, na Dawudi, umwami, umujura, umwicanyi.
    Ibi bihuriyehe n’ibyiwacu i Rwanda :
    Ku byerekeye abahutu bo nta kubitindaho, uko bishwe nababishe, n’impanvu bishwe kandi na nubu kakicwamo , byose birazwi ; nuko Kagame n’ingabo ze, baje bagomba kwihorera nkuko babivuga.
    Bari bafite inzika, bambaye inzigo mu mitima yabo, bunva ko byanze bikunze bagomba kwica umubare munini w’abahutu, ari nako babavana mu masambu yabo.
    Abahutu ku ngoma y’inkotanyi, baziraga ko aribo ntandaro yo guhunga kw’abatutsi bo muli 1959 no mu myaka yakurikuyeho.
    Intambara ikimara gutera guhera 1990 -1994 ukaza mu ntambara ziswe iza bacengezi 1996-2000 kugeza ubu abatarishwe barafunzwe abandi barahunga.
    Abatarahunze, ubu babaho basa nkaho hari uburenganzira batemerewe mu rwanda .
    Abahutu babayeho ku ngoma ya FPR uhereye 1994 kugeza ubu ,bazize amakosa yose abatutsi bavuga ko yakozwe n’ubutegetsi bwa Kayibanda, kimwe n’ubutegetsi bwa Habyariman, hakiyongeraho ikosa rikomeye ryo kuba abahutu baravanyeho ingoma ya Cyami.
    ibi nibyo n’abahutu bavutse nyuma cyangwa batari bafite aho bahuriye nzizo ngoma zose bitirirwa, barishwe barahohoterwa kandi bazira ibyaba batakoze, bazira ingoma batigeze bagiramo uruhari.
    Reka tugaruke ku byabaye ku batutsi :
    Abatutsi batera muli 1990 ibisobanuro byatangwaga byarunvikanaga , kuko bashakaga gutaha mu gihugu cyabo, bashakaga kugaruka ku ngufu kuko ubutegetsi bwari bwaravuyeho bwanze kubacyura.
    Yaba ingoma ya Kayibanda,yaba ingoma ya Habyarimana izo ngoma zombi zari zaranze kubonera umuti urambye ikibazo cy’abatutsi bari barahunze uhereye 1959-kugez 1973.
    Nibura nabatarakundaga intambara, bunvaga ko yagombye kurangira abatutsi bagagabwa uburenganzira bwabo bwose bwo gutaha mu gihugu cyabo basangiye n’abandi banyarwanda bakibagamo imbere..
    Intambara imaze gutera haje gushyirwaho amasezerano bise aya Arusha maze umutwe w’inkotanyi uza kugirana imishyikirano na leta y’urwanda , hateganywa uburyo bwose bwo gucyemura ibibazo u Rwanda rwari rufite bishingiye ku mitegekere, n’imicungire y’ibyarubanda ugeretseho gucyemura burundu ikibazo cy’impunzi.
    Mu byukuri ayo masezerano yari yuzuye, dore ko yari ashyigikiwe n’isi yose, umuryango w’abibumbye kimwe n’ibihugu by’ibihangange byari byatagetse ibice byombi kureka intambara bakemera gushyikirana.
    Kwa kuri guteye ubwoba abatutsi bakeneye kumenya ni ukuhe ?
    Mu gihe amasezerano yaramaze gusinywa , Paul kagame wifuzaga kugera ku butegetsi byanze bikunze, we yaje gutegura umugambi wo kurasa indege ya Habyarimana,kugira ngo iraswa ry’iyo ndege ribyare ubwicanyi bwinshi, igihugu kijye mu nvurururu z’amaraso, maze muri izo mvururu, muri ayo maraso yagombaga kuba atemba igihugu cyose, ariho ahera afata ubutegetsi.
    Uyu mugambi Paul kagame yawize neza, awutegura neza, ibizamufasha byose kugira ngo ubwicanyi bukwire hose arabitegura, ndetse aza no gushyiraho umutwe witwa Network Commando,wayoborwaga n’uwitwa Karenzi karake, akazi kiyo network Commando kakaba ari ugufatanya n’intehahamwe mu kwica abatutsi benshi, no gukongeza ubwicanyi hose mu gihugu.
    Igihe cyo kurasa indege cyarageze, maze kagame atanga amabwiriza indege iraraswa, ubwicanyi buhita butangira, nkuko yabiteguye.
    Iyi cwa ry’abatutsi ryagenze neza nkuko Paul Kagame yari yarabiteguye, uko yabyize niko byangenze maze abatutsi binzirakarenane, bicwa n’interahamwe, ndetse n’ingabo za leta z’ibyivangamo bica abatutsi, igihugu gikwira imiborogo, ayo maraso nizo mvururu biza gutuma Paul kagame afata ubutegetsi muli 1994.
    Kagame na FPR bakoresheje ikinyoma ubu cyamaze gusenyuka :
    Paul Kagame afatanyije n’abambari be bahise bavuga yuko Indege yarashwe na Bagosora Theonest.
    Ko bagosora yacuze umugambi kugira ngo namara kurasa iyo ndege , abaturage bazahereho bica abatutsi, maze abihereho afata ubutegetsi
    Aha umuntu akaba yakwibaza impanvu Bagosora yari kwica Babyarimana , aho kwica Paul kagame wari umwanzi wigihugu..
    Abatutsi bose bo kwisi, babwiwe ko intandaro yo kubica ari Bagosora Theonest warashe ya ndege , agambiriye kubicisha.
    Ubwo abatutsi bahise bavuga bati, uwo Bagosora nabambari, ni yicwe, dore niwe waduhekuye, niwe wateguye umugambi wo kurasa indege kugira ngo ibe imbarutso yo kumara abatutsi. Bagosora Nabambwe, nabambwe, nabambwe, ngiyo invugo twari tumaze imyaka twese twunva.
    Icyo Paul Kagame atamenye :
    Hashyizweho urukiko mpuzamahanga, Paul kagame acyeka ko icyaha cyo kurasa indege kizafata Bagosora ; maze akamanikwa azira kurasa indege byabaye intandaro yo gukorera abatutsi genocide.
    Mu gihe urukiko rwatangiraga gukora, kunva abatanga buhamya , byaje kugaragara ko indege itarashwe na Bagosora, ko ahubwo iyo Ndege yarashwe na Paul kagame.
    Babantu bavugaha ngo Bagosora n’abambwe n’abambwe ubwo baba bakubise igihwereye , bunvishe no uwarashe indege ari Paul kagame.
    Abatutsi benshi bakomeye bakoreshejwe mu mugambi wo kurasa indege ubwo bahise baza mu rukiko mpuzamahanga rwa Arusha maze batanga ubuhamywa bwemeza ko indege ya hanuwe na Kagame.
    Abatutsi bo hejuru , benshi kandi batandukanye , batunguye isi ; mu buhamya bwabo batanze mu rukiko , ibi byaje gutuma Bagosora atsinda urubanza yaregwagamo itegura mugambi rya Genocide.
    Urukiko mpuzamahanga ku Rwanda rwunvise, ubuhaya bw’abasilikare ba FPR bakoreshejwe mu kurasa indege , bunva ubuhamya bw’abazungu, ndetse ninzobere za LONU nazo ziza zemeza ko ari Paul kagame warashe indege.
    Ubu bimeze bite rero :
    Paul Kagame amaze kumenya ko ibinyoma bye byose byasenyutse , yaje kubwira isi yose mu kiganiro yagiranye na BBC television ngo yaramaze niba yararashe indege ya Habyarimana.
    Ngo uwo Habyarimana nawe iyo aza kumutanga ngo aba yaramurashe, abatutsi bunvishe kagame yemera n’ubwirasi bwinshi ko ariwe wahanuye indege ya Habyarimana , bunvishe ishyano ribaguyeho, kuko bwari bubaye ubwambere bunvishe inkuru itandukanye kure niyo bari bazi Ko kagame ariwe warashe indege bitandukanye nibyo bari barabwiwe.
    Urukiko rwa Arusha rwarafunze , rufunga Bagosora atsinze urubanza, abategetsi benshi ba bahutu bari barafunzwe n’urwo rukiko barafungurwa, imyanzuro y’urukiko yemeza ko ikibazo cy’indege kitaburanishijwe kuko uwayirashe Atari yaragejejwe imbere yabo bacamanza.
    Ubu rero twese dutekereje kureba uko abatusti bazifata , uko bazabyitwaramo, n’ibamara kumva kumugaragararo, ko genocide yabakorewe yatekerejwe, kandi igategurwa na Paul kagame.
    Ko Paul kagame, yatekereje neza, akiga birambuye ko namara kurasa indege, abahutu b’injiji kandi bintagondwa bazahita biroha mu bwicanyi bw’abatutsi, maze bikabyara genocide yakorewe abatutsi.
    Hakaba hari nikibazo giteye gitya : Mbese genocide yakorewe abatutsi, iyo bigaragaye ko yateguwe n’umututsi ugambiriye kugera ku butegetsi akoresheje iyo genocide, uwo wayiteguye we ahabwa ibihe bihano ?
    Tuzi ko umukuru w’interahamwe Kajuga Robert yari umututsi , tuzi kandi ko umukuru w’inkotanyi Paul kagame nawe ari umututsi, none ukuri kose nikuvugwa uko kuri , ko genocide yateguwe na Paul kagame mu gikorwa cye cyo kurasa irya ndege , abizi kandi abishaka; azi neza ko ubwicanyi bwabatutsi buhita butangira, mbese aho abatutsi baba biteguye kwakira iyo nkuru koko ?
    Njye nunva biteye ubwoba, kuko Pau kagame azaba abaye nka wa mwami Dawudi w’umujura, umwicanyi , wibye intama y’umukene.
    Ubu Rero Bagosora yaburaniye mu Rukiko Mpuzamahanga, ibimenyetso byose byerekanywe birimo n’ibimenyetso byavuye mu muryango w’abibumbye, bigaragaza ko Atari Bagosora , wateguye umugambi wo kurasa indege, ko Atari nawe wayirashe ko ahubwo iyo ndege yarashwe na Paul kagame.
    Ubwo bagosora yarangije kuburana; ubu ni Paul Kagame nawe utegerejwe mu rukiko kugira ngo ajye gusobanura impanvu yatekereje, agategura iraswa ry’indege azi neza ko bibyara ubwicanyi buri bumene amaraso y’abatutsi menshi maze akabivanamo ubutegetsi.
    Kagame we nti bizanamugora, kuko bazamuha ibimenyetso we yiyemerera ko ariwe wavuze ko yarashe irya ndege, kandi bamuzanira abantu yakoresheje bose mu kurasa irya ndege.
    Abahoze ari abasirikare ba FPR nibo bazakoreshwa mu kumushinja, kimwe n’impuguke zitandukanye z’umuryango wabibumbye, zageze ku myanzuro ko Kagame yageze kucyo we yifuzaga; kwicisha abatutsi kugira ngo abivanemo ubutegetsi.
    Ubu rero Abatutsi ba gisesekara, bazakira bate irya myanzuro izajya mu mateka yisi, ko genocide yakorewe abatutsi, yatekerejwe, kandi igategurwa, n’umututsi wifuzaga ko bimugeza ku butegetsi ? abatutsi bazakira bate , ko umukuru w’interahamwe zishe abatutsi nawe yari umututsi ndavuga Kajuga Robert , Uwateguye iraswa ry’indege Paul Kagame ; n’umukuru w’interahamwe Kajuga Robert bombi ni abatutsi.
    Hakaba hari nikibazo giteye gitya : Mbese genocide yakorewe abatutsi, iyo bigaragaye ko yateguwe n’umututsi ugambiriye kugera ku butegetsi akoresheje iyo genocide, uwo wayiteguye we ahabwa ibihe bihano ?

Viewing 15 posts - 31 through 45 (of 113 total)
Topic tags

You must be logged in to reply to this topic.